Poslovne vesti - Hrvatska

Poduzećima teže do kredita

Pad bruto dobiti za oko 72 posto u 2013. u odnosu na godinu prije, 15 od 30 banaka prošle godine poslovalo je s gubitkom, nastavak rasta loših kredita u bilancama banaka, daljnje pojačavanje kapitalnih restrikcija radi osiguranja od rizika u poslovanju banaka - glavni su naglasci s predstavljanja izvješća o financijskoj stabilnosti, održane u četvrtak u Hrvatskoj narodnoj banci.

Damir Odak, viceguverner HNB-a, ustvrdio je kako je glavni razlog pada dobiti banaka to što su, nakon dugo godina “odlaganja” primjerenog vrednovanja kreditne bilance, banke konačno počele ispravno knjigovodstveno klasificirati teško naplative kredite, što je rezultiralo velikim povećanjem rezervacija za loše kredite.

Rezervacije
- Rezervacije za loše kredite su porasle za 2,1 milijardu kuna, a drugi važan podatak jest da su kamatni prihodi banaka pali za 1,6 milijardi kuna. No, banke su na operativnoj razini poslovale relativno dobro, jer su pad kamatnih prihoda dobrim dijelom kompenzirale smanjenjem vlastitih kamatnih troškova za 1,1 miljardu kuna i povećanjem nekamatnih prihoda za 115 milijuna kuna. 

Dakle, moglo bi se reći kako su banke ove godine iskazale pad dobiti zbog toga što prethodnih godina nisu ispravno valorizirale i pokrivale loše kredite, pa su slijedom novih klasifikacijskih pravila, ali i na inzisitranje svojih vlasnika i revizora, ispravnije počeli ocjenjivati svoju kreditnu bilancu - naglasio je Odak.

No, unatoč padu dobiti banaka, zbog činjenice da adekvatnost kapitala (omjer kapitala i ukupne aktive) iznosi oko 21 posto, čak i kada bi svi teško naplativi krediti pali na teret kapitala banaka, taj omjer bi iznosio 13 posto i bilo bi u prihvatljivim granicama i po pravilima Europske unije. To je razlog zbog kojeg su u HNB-u ponosni na restriktivne mjere koje provode u očuvanju stabilnosti financijskog sustava.

Ipak, takvo strogo regulatorno ponašanje HNB-a ima i svoje naličje, pa je tako Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, prilikom prve neslužbene objave podataka o poslovanju banaka ustvrdio kako će povrat na kapital u 2013. u hrvatskim bankama u prosjeku pasti ispod 2 posto, što je oko tri puta manje od povrata na hrvatske državne obveznice.

- Zbog toga ovaj rezultat neće imati nikakav učinak na stabilnost hrvatskog bankovnog sustava. Međutim, valja očekivati da će se pojačati otprije prisutna želja vlasnika hrvatskih banaka da viškove kapitala ne zadržavaju u Hrvatskoj, nego da ih presele u banke koje posluju na prosperitetnijim tržištima - istaknuo je Šonje.

Osim bojazni da bi strani vlasnici banaka mogli viškove kapitala plasirati na tržišta gdje se može ostvariti bolja zarada, što bi utjecalo na znatno smanjenje kreditne aktivnostu u Hrvatskoj, u HNB-u su kao glavne rizike, koji bi mogli utjecati na kretanje kamata u Hrvatskoj, izdvojili rast cijena zaduživanja države, kao i početak povlačenja ekspanzivnih monetarnih mjera od strane američke centralne banke, što će početi podizati cijene novca u svijetu.

Bojazan i rizici
Ta dva faktora bi mogla djelovati i na rast kamata za građane i poduzeća u Hrvatskoj, mada je trenutno teško reći kada bi se to moglo početi događati i u kojoj mjeri.

No, prilično je sigurno kako će banke nastaviti sa pooštravanjem kreditnih uvjeta, i to možda više za poduzeća nego za građane, jer je udio teško naplativih kredita mnogo veći u sektoru poduzeća nego u sektoru građanstva. HNB je, tako, zauzeo takvu monetarnu i “kontrolnu” politiku koja će forsirati čišćenje bilance banaka i poduzeća, a kada se tome pribroji činjenica da je i fiskalna politika restriktivna, očito je kako će takva monetarna fiskalna politika djelovati negativno na gospodarski rast u ovoj godini. 

Bilo bi nepošteno reći da i monetarna i fiskalna politika ne provode i mjere koje bi i bankama i poduzećima i građanima trebale olakšati “poslovanje”, no dosta toga govori u u prilog tvrdnji da će učinak restriktivnih fiskalnih i monetarnih mjera prevagnuti nad onim poticajnim.